Šta se događa u našem mozgu kada se borimo sa iskušenjem?

Ono što „Neuronska osnova samokontrole“ otkriva, članak objavljeno u oktobru 2009. u časopisu "Engineering and Science" je da su posljednjih godina otkriveni u mozgu dva važna područja koja se odnose na snagu volje, koji se aktiviraju kada se nađemo u situaciji u kojoj moramo donijeti odluku.

Prvi od ova dva mehanizma nalazi se u području mozga tzv ventromedijalni prefrontalni korteks (zeleno na slici). Ovo se područje aktivira kada se suočimo s nekoliko opcija i potrebom da odaberemo jednu od njih, poput one da li ćemo jesti zdravu jabuku ili ćemo pasti u iskušenje neodoljivog browniea ...

Ventromedijalni prefrontalni korteks (u zelenoj boji) prvo identificira stavke ispred sebe, dodijeli vrijednost svakoj i nakon njihove usporedbe donosi odluku. I o čemu ovisi odluka? Ovisit će o učestalosti kojom neuroni u ovoj regiji odgovaraju na svaku stavku koja nam se predstavi. Što više vrijednosti pripisujemo stavci, to je veća neuronska aktivnost u prefrontalnom ventromedijalnom korteksu (zelene boje), a samim tim i veća vjerojatnost da ćemo na kraju odabrati taj predmet. U mom slučaju, na primjer, nema sumnje da bi brownie apriori izazvao veći neuronski odgovor od jabuke. Ali što je ono što određuje da se na kraju uspijem odlučiti za jabuku i tako biti u skladu s ciljevima koje predlažem? Gdje se nalazi "snaga volje"? Koje su razlike između nekih ljudi i drugih?

Ne radi se, na primjer, o tome da su ljudi sa poteškoćama u samokontroli "preslatki za jesti", nego da izgleda da ograničavaju svoje kriterije na trenutnu vrijednost stvari ("Mmh, kako dobar brownie izgleda .. Moje zdravlje? Šta ima važno je! Carpe diem!), dok ljudi koji pokazuju snagu volje uzimaju u obzir i dugoročna razmatranja. I onda, hoćete li reći "da je snaga volje nešto što se nasljeđuje ili ima veze s inteligencijom?" Ne baš. U stvari, neki autori poput Malcolma Gladwella tvrde da inteligencija, iako je povoljna varijabla, nije presudna da biste postali uspješna osoba u životu. Što se tiče problema s kilogramima, postoje i predisponirajući faktori koji mogu olakšati ili ometati provedbu mehanizama samokontrole kao što je tjelesna građa svakog pojedinca (ljudi koji teže lakše udebljaju moraju pokazivati ​​veću snagu volje da se odupru iskušenjima), utjecaj obrazovanja na prehrambene navike ili čak na socio-ekonomski kontekst osobe (neprestano uspoređivanje cijena i brojanje svakog novčića smanjuje snagu volje jer je to iscrpan zadatak).

Međutim, ono što najviše skreće pažnju stručnjaka je snažna emocionalna komponenta u impulsivnom ponašanju koja se uočava ne samo kod ljudi s problemima u težini, već i kod ovisnosti, kod problema s emocionalnim upravljanjem, nasilja u porodici itd. Mnogi ljudi imaju tendenciju da svoja emocionalna stanja regulišu upotrebom hrane ili supstanci. Otuda je važnost razumijevanja onoga što skrivaju naše slabosti, osvješćivanja naših postupaka i učenja (ili ponovnog učenja) alternativnih strategija suočavanja koje nisu štetne po zdravlje ili ometaju ciljeve koje smo si postavili. U tim slučajevima terapije mogu biti od velike pomoći za izlazak iz začaranog kruga koji nam ne odgovara.

Kelly McGonigal, psiholog i profesor sa Univerziteta Stanford, čiju sam nastavu imala sreću pohađati, u svojoj knjizi "Instinkt snage volje" objašnjava da ono što u ovom modernom svijetu doživljavamo kao gubitak kontrole može zapravo biti zastoj našeg mozga instinkt. Mozak se razvijao u sasvim drugačijem kontekstu nego danas. Programiran je da usmjerava naše odluke prema trenutnom zadovoljenju jer su resursi i dostupnost hrane u ranijim vremenima bili oskudniji i nepredvidljiviji. Problem je u tome što ono što je prije bilo prilagodljivo, danas više nije uvijek prilagodljivo. Iz tog razloga, Kad smo gladni, mozak prelazi u stanje veće impulzivnosti i skloniji smo riziku. Prioritet našeg mozga bit će dobivanje više energije, a ostatak prepuštati u pozadinu.

Drugi autor, Archibald Hill, sugerirao je da umor proizašao iz tjelesnih vježbi nije posljedica zatajenja mišića, već previše zaštitnog sustava u mozgu čija je funkcija sprečavanje iscrpljenosti. Stoga bi osjećaj umora bio trik koji naš um pokreće kako bi zaštitio naše tijelo od pretjeranog trošenja.

Sada, vraćajući se na pitanje od prije, ono što razlikuje osobu s relativnom snagom volje od druge osobe s manje snage volje (ali pazite, snaga volje nije stalna karakteristika već stanje), je aktiviranje područja mozga tzv. dorzolateralni prefontalni korteks (područje na crtežu označeno crvenom bojom). Dakle, uočeno je da kod samokontrolisanih ljudi ova regija se aktivira za modulaciju prefrontalne ventromedijalne kore (zeleno), tako da su dugoročni aspekti poput naših vrijednosti, ciljeva, uvjerenja, težnji također uključeni u donošenje odluka. Suprotno tome, kod osoba s niskom snagom volje, dorsolateralni prefrontalni korteks (u crvenoj boji) ne dolazi u obzir da bi efikasno regulirao aktivnost ventromedijalnog prefrontalnog korteksa (u zelenoj boji).

Ali neka nas ne uznemiruju fatalističke ideje! Dobra vijest je da je snaga volje poput mišića i da se stoga može trenirati. S druge strane, održavanje dobrih životnih navika osnova je za promociju njenog izgleda. Budući da samokontrola u velikoj mjeri ovisi o našem fiziološkom stanju, važno je voditi brigu o snu, prehrani, kao i vježbati fizičke vježbe i imati rekreacijske prostore za njegovo obnavljanje. Ne zaboravimo da previše samokontrole ubija samokontrolu. Pored toga, pokazalo se da fizička vježba poboljšava fizionomiju samokontrole i samo 5 minuta fizičke aktivnosti na otvorenom smanjuje stres i poboljšava raspoloženje, koncentraciju i samopoštovanje.

Ako želite vježbati, počnite se promatrati u situacijama koje izazivaju vašu snagu volje. Još uvijek nije potrebno forsirati promjene. Samo gledaj. Ova praksa se zove "Pažljivost" i sastoji se od aktivnog i svjesnog obraćanja pažnje na ono što se događa u sadašnjem trenutku, pokušavajući da se ne miješa ili vrednuje ono što se osjeća ili opaža u svakom trenutku. Na taj način moći ćemo u svijest unijeti automatizirane misli ili osjećaje koje obično jedva primjećujemo.

Pokušajte identificirati:

1. Situacije ili odluke koje vam najviše iscrpljuju snagu volje
2. Trenuci kada se osjećate jače od volje
3. Aktivnosti koje vam pomažu da vratite snagu volje

Kad se osjećate spremno, razmislite o aspektima svog ponašanja ili načina života koje biste željeli poboljšati, zamislite kakav bi bio vaš život ovom promjenom i postavite cilj. Međutim, poželjno je ne postavljati preteške ciljeve od početka, jer ako ne uspijemo, vjerovatno će patiti naša motivacija. Stoga je za postizanje sigurnih promjena bolje poduzeti male korake.

Preporučujem vam da vježbate ove savjete, jer je snaga volje vrlina koja se može kultivirati i jedan je od osnovnih sastojaka za vođenje skladnog života u skladu s našim principima.

por Jasmine murga[mashshare]