Suprotno uvriježenom mišljenju, stresne situacije ne uzrokuju zdravstvene probleme. Reakcija osobe na ove stresore određuje hoće li to imati negativne posljedice po njeno zdravlje.
Istraživanja pokazuju da način na koji osoba reagira na ono što joj se događa u životu predviđa zdravstveno stanje za 10 godina, bez obzira na trenutno zdravstveno stanje. Na primjer, ako danas imate puno posla i to vas dovodi u loše raspoloženje, onda veća je vjerovatnoća da ćete pretrpjeti negativne posljedice po svoje zdravlje nakon 10 godina taj neko ko takođe danas ima puno posla, ali to mu ne smeta.
Istraživanje je proučavalo vezu između stresnih događaja u svakodnevnom životu, reakcija ljudi na te događaje i njihovog zdravlja i blagostanja 10 godina kasnije.
Specifično, istraživači su telefonski anketirali 2.000 ljudi svake noći osam uzastopnih noći u vezi sa onim što im se dogodilo u posljednja 24 sata. Pitali su kako provode vrijeme, raspoloženje, fizičko zdravlje, produktivnost i stresne događaje koje su proživjeli, poput zaglavljivanja u gužvi, svađe s nekim ili njege bolesnog djeteta.
Istraživači su takođe sakupljali uzorci sline od 2.000 ljudi u četiri različita vremena od tih osam dana kako bi se utvrdile količine hormona stresa kortizola.
To su učinili prije 10 godina.
Tim je to zaključio ljudi koji se loše nose sa svakodnevnim stresom vjerovatnije će patiti od kroničnih zdravstvenih problema, posebno artritis i kardiovaskularni problemi.
«Volim razmišljati o ljudima koji ih razdvajaju 2 grupa«rekao je jedan od istraživača:
1) "Čičak ljudi", stresori ih se drže, osjećaju se uznemireno, a na kraju dana su i dalje lošeg raspoloženja.
2) "Teflonci", stresori prolaze pored njih bez utjecaja na njih.
"Ljudi na čičak" na kraju će imati zdravstvenih problema.
Prema Almeidi, jednom od istraživača, Određene vrste ljudi vjerovatnije će doživjeti stres u svom životu:
1) Mlađi ljudina primjer, imaju više stresa nego stariji ljudi.
2) Ljudi sa višim kognitivnim sposobnostima imaju više stresa nego ljudi slabijih kognitivnih sposobnosti.
3) Ljudi sa višim nivoima obrazovanja oni imaju više stresa od ljudi s nižim obrazovanjem.
„Zanimljivo je vidjeti kako se ti ljudi nose sa stresorima. Moramo pronaći najbolji način za upravljanje stresom »Rekao je Almeida.
Fuente