Kako se formira ideologija: od čega se tačno sastoji

Etimološka struktura ove riječi ima grčko podrijetlo, čine je dva elementa tog jezika: ideja, definirano kao "oblik ili izgled" i sufiks kućica što se odnosi na proučavanje nečega određenog.

Lični interes ostavlja prostor za njegovo porijeklo, na osnovu potreba koje održavaju određenu misao. Nezavisna je od stvarnih uslova društvene grupe, jer se od njih udaljava manipulirajući njima u vlastitom interesu.

Ideologiju karakterizira namjera da održi ili promijeni socio-ekonomski, politički ili kulturni sistem koji prevladava u određenom društvu. Analizira ponašanje istog u cjelini i posljedično donosi plan za postizanje onoga što smatra idealnim, jer ukratko predstavlja društvo i istovremeno pruža politički program.

To je teorijska osnova koja određuje željene životne ideale, a za razliku od nje praktična je osnova koja uspostavlja skup akcija, mjera i promjena neophodnih za postizanje onoga što želite postići.

Uvjerenja i ideje lično, grupno ili društveno u određenom području pojedinca definiraju svoju ideologiju, način razmišljanja.

Ideologija obuhvaća različite sfere događaja u društvu; politički, ekonomski, religijski, socijalni, naučni i tehnološki. Može se odnositi i na ideje i razmišljanja pojedinca, društva, pa čak i istorijskih razdoblja.

Kada u društvu postoji skup specifičnih ideja povezanih s njegovom stvarnošću, koje se dijele i svjesno prihvaćaju kao istinite, mi smo u prisustvu ideologije te društvene grupe.

Te ideje postaju osobina koja ih identificira analogno njihovim vjerskim vrijednostima, društvenoj klasi, spolu, političkom ukusu, nacionalnosti itd. Mogu se grupirati u male grupe i na primjer religijske sekte, kao i na primjer u većim grupama; pristalice političkih partija, sportskih timova itd.

Ideologija1

Vrste ideologija

U odnosu na broj ljudi koji se slažu sa određenim idealima, oni se mogu klasificirati kao:

  • Posebno: Odnosi se na ideološko razmišljanje jedne osobe
  • Dominira:  Kada se ideologija proširi na kompletnu zajednicu.
  • Alternativa: Kada očekivanja dominantne ideologije ne zadovoljavaju njene sljedbenike, potiče se restrukturiranje ideala. U odnosu na njihovu osjetljivost na promjene, ideologije mogu biti:
  • Konzervativci: Oni traže očuvanje sistema.
  • Revolucionarno: Primjenjuju neočekivane i ekstremne transformacije.
  • Reformisti: Primjenjuju se postepene promjene
  • Restorative: Oni restrukturiraju postojeći sistem.

Ideologije mogu postepeno napredovati kroz komunikaciju, nadgledanje i prilagođavanje, uz obostrani pristanak onoga što smatraju ispravnim ili štetnim u društvenom sistemu.

Druge nameću velike grupe mnogih misaona manipulativna moć čiji je glavni interes utjecati i kontrolirati zajednicu, ponekad koristeći sredstva nasilja.

Ovi ideološki procesi implementacije ne razlikuju određenu društvenu grupu, oni mogu biti institucije, socijalni, politički, vjerski ili kulturni pokreti.

Ideologija 2

Političke ideologije.

Fašizam

Ova se ideologija temelji na ideji da se snaga mora koncentrirati u vođi i naciji nad pojedincem. Potpuna kontrola kolektivne poslušnosti. Moć muškarca nad ženom.

Nacionalizam

Odbrana teritorijalnog identiteta može obuhvatiti različite ideološke tipove; ekonomski, etnički, vjerski, kulturni itd.

Liberalizam

Ona razmatra podjelu državnih ovlasti, prava pojedinaca i pravedno provođenje pravde bez potcjenjivanja vjerskih vrijednosti, jednakosti među ljudima i prava na njihovo privatno vlasništvo.

Ekonomske ideologije

Kapitalizam

Njegov glavni cilj je akumulacija kapitala kao okosnice ekonomske aktivnosti. U njemu su proizvodni resursi isključivo u privatnom vlasništvu, njihov se rad temelji na dobiti, a finansijske aktivnosti preuzimaju na osnovu kapitalnih ulaganja. U ovu ideologiju svi su bili uključeni ponašaju se prema interesima koji ih pokrećui; vlasnik kapitala (kapitalista) ide u potragu za većim profitom; radnik obavlja posao kako bi primio isplatu (platu), a potrošači nastoje dobiti najbolje proizvode ili usluge po cijeni koja im najbolje odgovara. Često se naziva ekonomijom slobodnog tržišta.

Privatno vlasništvo je njegova glavna osa i elementi koji ga čine regulirani su prema njemu, naime; poduzetnička sloboda, aktivnost definirana vlastitim interesom investitora, sistem cijena, poslovna konkurentnost i malo državne intervencije.

Komunizam

Zasnovan je na društvenoj organizaciji koja ne priznaje privatno vlasništvo, niti razlike u društvenim klasama. Ima kontrolu nad proizvodnim sredstvima i osigurava distribuciju robe na isti način između članova društva prema potrebama. Ovaj sistem nastoji provesti krajnje mjere kako bi se eksproprisala pojedinačna imovina kako bi je država mogla iskoristiti.

Socijalizam

Država je ta koja zadržava vlasništvo nad proizvodnim sredstvima i njihovom upravom, čemu takođe ima svrhu progresivna eliminacija socijalnih klasa. On brani teoriju da bi svi glavni sektori privrede trebali biti pod državnom kontrolom.

Iako u svojim ideološkim osnovama pomalo liči na komunizam, socijalizam predlaže ekonomski plan u kojem je zajednica vlasnik sredstava za proizvodnju i njihovu distribuciju ili centralistička vlada koja monopolizira planiranje i kontrolu ekonomije.

Socijaldemokratija

To je ono u kojem se traži mirna transformacija kapitalističkog sistema u socijalizam postupnim reformama unutar sistema, izbjegavajući puteve nasilja. Ona želi postići viši nivo slobode, jednakost i dobrobit za cijelo društvo, kao i stimulira vrijednosti socijalne pravde, solidarnosti, odgovornosti, progresivizma i humanizma.

Oni se ne slažu s načinom na koji tržišna ekonomija raspoređuje resurse, ali oni to prihvaćaju, ali traže intervenciju države u potrazi za ravnotežom koja garantuje ekonomsku slobodu.

Rodne ideologije.

Ova ideologija zasniva se na uvjerenju njegovih pristalica, da socijalna percepcija bića prevladava nad njegovim biološkim stanjem i da je njegovo socijalno ponašanje relevantnije od onoga što njegovo tijelo izgleda biološki. Oni odbacuju biološku klasifikaciju spolova (žensko-muško) tvrdeći da ne ostavlja prostora za bilo koju drugu opciju. Usvajanjem lingvističkog izraza „rod“ omogućava im pozivanje na tri klasifikacije (muški, ženski i srednji rod).

Smatraju da socijalno ono što osoba tvrdi da je seksualno (njen psihološki spol) treba prihvatiti neovisno od onoga što je tjelesno biološki identificira (biološki spol).

Studije u vezi sa seksualnim identitetom osobe utvrđuju postojanje tri međusobno zavisna aspekta koja treba uzeti u obzir; biološki seks, psihološki seks i sociološki seks.

I kod muškaraca i kod žena postoji tijesna kohezija između njihovih dijelova tijela, psihički i duhovni kao i biološki i kulturološki.

Pristalice ove ideologije su uglavnom homoseksualci, transgeni i biseksualci. Ova ideologija teži oslobađanju čovjeka u svim područjima društva.

Tema ideologija je tako široka i istovremeno tako složena. Mnogi su povezani jedni s drugima, jer budući da je pojam posebno svojstven ljudskoj misli i njenom društvenom okruženju, a koji obuhvata sva područja života, neizbježno se događa ideološka interakcija što njegovu studiju čini tako opsežnom.

Ovaj put smo prošli kroz najaktuelnije i kontroverzne ideologije u društvu i svjesni da postoje mnoge druge koje vrijedi analizirati.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.