Ovo je postepeno zagrijavanje površine, okeana i Zemljine atmosfere, a uzrokovan je ljudskom aktivnošću, prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva koja pumpaju ugljični dioksid (CO2), metan i druge stakleničke plinove u atmosferu.
Ova pojava već ima značajne i skupe učinke na naše zajednice, na zdravlje i na klimu. Stoga, ako se ne poduzmu neposredne mjere za smanjenje emisija, ovaj će se utjecaj i dalje intenzivirati, rasti sve više i više i više štetno.
Posljedice klimatskih promjena
Povećanje prosječne temperature i ekstremnih temperatura
Jedan od najneposrednijih i najočitijih efekata je porast temperatura širom svijeta. Prosječna temperatura planete porasla je za oko 1,4 stepena Fahrenheita (0,8 stepeni Celzijusa) u posljednjih 100 godina, prema Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA).
Rastuća mora i obalne poplave
Stopa porasta nivoa mora se ubrzava, što povećava rizik od poplave nizozemske zajednice i visoko rizična obalna imanja.
Duže i štetnije sezone požara
Visoke proljetne i ljetne temperature rezultat su proljetnog otopljavanja u šumama koje su duže i toplije i sušnije.
Većina razarajućih uragana
Iako su uragani prirodni dio našeg klimatskog sustava, i dalje su dio posljedice globalnog zagrijavanja. Nedavna istraživanja pokazuju da njegova razorna snaga ili intenzitet raste od 1970-ih.
Sve češći i intenzivniji valovi vrućine
Opasno vruće vrijeme već se događa češće nego prije 60 godina, a naučnici se nadaju da bi vrući valovi mogli postati češći i ozbiljniji kako se klimatske promjene pojačavaju. Istok povećani valovi vrućine stvara ozbiljne zdravstvene rizike i može dovesti do iscrpljivanja toplotom, toplotnog udara i pogoršati postojeće medicinsko stanje.
Rasprostranjena smrt šuma u Stjenovitim planinama
Deseci miliona stabala umrli su u Stjenovitim planinama u proteklih 15 godina, žrtve trostrukog klimatskog napada koji su provodili insekti koji ubijaju drveće, šumski požari i toplotni stres i suša.
Skupi i rastući utjecaji na zdravlje
Klimatske promjene imaju važne implikacije na naše zdravlje. Rast temperatura vjerovatno će dovesti do povećanog zagađenja zraka, duže i intenzivnije sezone alergija, širenja bolesti koje prenose insekti, češćih i opasnijih valova vrućina, te jačih kiša i poplava. Sve ovo posljedice globalnog zagrijavanja predstavljaju ozbiljne i skupe rizike za javno zdravlje.
Intenzivna suša u nekim dijelovima planete.
Klimatske promjene utječu na niz faktora povezanih sa sušom, a rizik od suše vjerovatno će se povećati u nekim regijama. Kako su se temperature zagrijavale, prevalencija i trajanje suša su se povećavali.
Topljenje leda
Temperature rastu u polarnim regijama planete, posebno na Arktiku i u velikoj većini svjetski lednici se brže tope nego novi snijeg. Naučnici se nadaju da će se brzina topljenja ubrzati, što će imati strašne posljedice za budući porast nivoa mora.
Povećavanje rizika za našu opskrbu električnom energijom.
Naša staračka električna infrastruktura sve je osjetljivija na rast posljedice globalnog zagrijavanja, uključujući porast nivoa mora, ekstremne vrućine, povećani rizik od požara, te sušu i druge probleme s opskrbom vodom.
Uništavanje koraljnih grebena
As globalna temperatura raste, kao i prosječne temperature površine mora. Ove povišene temperature dugoročno oštećuju koraljne grebene. Znanstvenici su dokumentirali da održavane temperature vode od samo jedan stepen Celzijusa iznad normalnih ljetnih najviših mogu nanijeti nepovratnu štetu.
Promjene na biljkama i životinjama
Promjenjiva klima utječe na raspon biljaka i životinja, mijenja njihovo ponašanje i uzrokuje poremećaje u prehrambenom lancu. Raspon nekih vrsta s toplom klimom će se proširiti, dok će se one koje zavise od hladnijeg okruženja suočiti sa smanjenim staništima i potencijalnim izumiranjem.
Jesu li posljedice zaista toliko loše?
Odgovor na ovo pitanje je nesumnjivo Da! Čak je i naizgled blagi porast prosječne temperature dovoljan da izazove dramatičnu transformaciju naše planete.
Možda ne zvuči previše, možda je razlika između nošenja džempera i nošenja džempera rano u proljeće. Međutim, za svijet u kojem živimo stručnjaci projektuju oko osam stepeni toplije do 2100. godine ako globalne emisije nastave svojim trenutnim putem. Ovaj mali uspon imat će ozbiljne posljedice, što postaje sve očiglednije.
To bismo trebali znati ljudski utjecaji glavni su uzrok globalnog zagrijavanja, posebno zagađenje ugljenikom uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva i zagađenje zahvatanjem uništavanjem šuma. Ugljen-dioksid, metan, čađa i drugi zagađivači koji se oslobađaju i zauzimaju atmosferu poput pokrivača, zarobljavajući sunčevu toplinu i čineći planetu toplijom.
Dokazi pokazuju da je 2000. do 2009. godina bila vrelija od bilo koje druge decenije u najmanje posljednjih 1.300 godina. Ovo zagrijavanje na dalekosežne načine mijenja klimatski sistem Zemlje, uključujući atmosferu, okeane i led.
Ne možemo zanemariti ove i druge posljedice globalnog zagrijavanja. Ako su ljudi glavni uzroci ove pojave, mi moramo biti ti koji ćemo riješiti problem.