Emocionalna inteligencija bila je prisutna u nekim od najboljih trenutaka u ljudskoj istoriji. Kada je Martin Luther King predstavio svoj san, odabrao je jezik koji je uzburkao srca njegove publike. Takva naelektrizirajuća poruka zahtijeva sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja osjećajima. Martin Luther King pokazao je izvanrednu sposobnost upravljanja vlastitim emocijama i zauzvrat je uspio oduševiti svoju publiku.
Još jedan od najuticajnijih vođa 20. veka prepoznao je snagu emocija i proučavao emocionalne efekte govora svog tela. To mu je omogućilo da postane apsolutno fascinantan javni govornik. Zvao se adolf hitler.
Od objavljivanja bestselera 1995 Emocionalna inteligencija Daniel Goleman, ovaj emocionalni aspekt inteligencije političari i prosvjetni radnici vide kao rješenje za širok spektar socijalnih problema. Ako svoju djecu možemo naučiti da se nose sa emocijama, imat će veće emocionalno blagostanje. Ako uspijemo njegovati emocionalnu inteligenciju među vođama i liječnicima, imat ćemo brižnije društvo i sažaljiviju zdravstvenu zaštitu.
Emocionalna inteligencija je važna, ali ima i tamnu stranu. Kad ljudi poboljšaju svoje emocionalne vještine, postaju vještiji u manipuliranju drugima. Kada dobro kontrolirate vlastite emocije, možete sakriti svoja istinska osjećanja. Kad znate šta drugi osjećaju, možete ih povući za srce i motivirati ih da djeluju protiv svojih vlastitih interesa.
Društveni naučnici počeli su dokumentovati ovu tamnu stranu emocionalne inteligencije. Istraga pokazali su da kada je vođa održao emotivan govor, publika se manje sjećala sadržaja govora. Autori su to nazvali efekt strahopoštovanja ("zapanjeni efekat").
Hitlerovo nagovaranje temeljilo se na njegovoj strateškoj sposobnosti da rastrga srca svoje publike i poništio svaku vrstu kritičkog mišljenja protiv njegovog govora.
Vođe koji dominiraju emocijama mogu nam oduzeti sposobnost rasuđivanja. Ako njihove vrijednosti nisu u korak s našima, rezultati mogu biti poražavajući. Kada ljudi imaju sebične motive, emocionalna inteligencija postaje oružje za manipulisanje drugima.
Naravno, ljudi ne koriste emocionalnu inteligenciju uvijek u podle svrhe. Svoje emocionalne vještine koriste kao instrumentalne alate za postizanje ciljeva. Ovaj dobar dio emocionalne inteligencije treba naučiti u školama na reguliran način.
Zanimljiv članak, još više ideja da se to uvede kao predmet u školama, s tim ćemo imati buduće generacije samopouzdanije, sretnije i sigurnije da će ići putem koji će im donijeti lično i profesionalno zadovoljstvo.