Dalje ćemo analizirati različito vrste obrazloženja, što bi trebalo uzeti u obzir da bismo naučili kako trebamo postupiti, uzimajući u obzir karakteristike obrazloženja koje želimo provesti.
Što je rasuđivanje
Obrazloženje je u osnovi sposobnost osobe ili skupine ljudi da uspiju riješiti određene probleme, dobiti niz zaključaka i, naravno, također naučiti o rezultatima, za koje je potrebno uspostaviti niz slučajnih i logičkih veza.
U osnovi bi ovo bila definicija obrazloženja, ali također je važno uzeti u obzir da obrazloženje dovodi do hipoteza koje se rađaju iz empirijskih podataka, tako da se, ako je obrazloženje vrlo konkretno i omogućuje kvantitativno predviđanje, može dobiti empirijske podatke i predati ih statistikama kako bi potvrdili ili porekli određenu hipotezu koja bi proizašla iz navedenog obrazloženja.
U osnovi je to ono što moramo znati kako bismo malo bolje razumjeli različite vrste obrazloženja koja ćemo sljedeće analizirati.
Klasifikacija vrsta obrazloženja
Jednom kad shvatimo definiciju rasuđivanja, slijedeće ćemo analizirati različite vrste rasuđivanja obraćajući pažnju na one koji se u današnjem društvu smatraju najvažnijima i najistaknutijima.
Argumentirano obrazloženje
Argumentirano zaključivanje u osnovi je sposobnost izražavanja datog argumenta.
Kliničko rezoniranje
Kliničko rezoniranje je a vrsta medicinskog rasuđivanja Koristi se s ciljem opisivanja specifičnog procesa usmjerenog na stručne kliničare i postupaka koji se koriste za rješavanje medicinskog problema.
U osnovi govorimo o tome da su oni danas temeljni stupovi svakog liječnika, jer je važno da oni imaju sposobnost koristiti svoje razmišljanje za doći do što je vjerojatnije dijagnoze.
Iz tog razloga govorili bismo o obrazloženju koje bi se miješalo između poznavanja kliničkih obrazaca i hipotetskog ili deduktivnog zaključivanja.
Farmakološko rasuđivanje
Što se tiče farmakološkog rasuđivanja, to je također vrsta medicinskog rasuđivanja, premda se u ovom slučaju temelji na racionalnoj uporabi lijekova, usmjeravajući ih na prevenciju, dijagnozu i liječenje bilo koje bolesti.
Logično razmišljanje
Kao logično zaključivanje znamo onu vrstu obrazloženja koja ometa zaključak iz različitih premisa. Treba imati na umu da nije nužno da zaključak bude posljedica premisa, jer to ne sprječava iznošenje obrazloženja. To je zato što pogrešno rasuđivanje još uvijek rasuđuje tako da možemo pronaći u tom smislu dvije mogućnosti koje su valjano obrazloženje ili ispravno obrazloženje i nevaljano obrazloženje ili netočno obrazloženje.
Da bi se obrazloženje smatralo logičnim, neophodno je da prostor ima stabilnu potporu u odnosu na zaključak. Međutim, u slučaju da se suočimo s nevaljanim obrazloženjem, ali čini se da jest, našli bismo se pred a zabluda.
Nelogično zaključivanje
Što se tiče nelogičnog zaključivanja, to je vrsta neformalnog zaključivanja, jer nije ograničeno u smislu mogućih rješenja, ali je u tom smislu puno šire.
Karakterizira ga zasnivanje na iskustvu i kontekstu, tako da će se najviša obrazovna razina vjerojatnije koristiti logičkim zaključivanjem.
Treba napomenuti da je a valjano induktivno obrazloženje, što znači da možete potvrditi premise i čak poreći zaključak bez ikakvog proturječja u tom smislu, tako da se ispravno zaključivanje u osnovi temelji na vjerojatnosti.
Matematičko zaključivanje
Što se tiče matematičkog zaključivanja, govorimo o tipu zaključivanja u kojem moramo pokazati ono što već znamo, a ono se može predstaviti kao un formalno obrazloženje ili neformalno obrazloženje u slučaju da želimo dokazati određene matematičke tvrdnje ili teoreme.
Obrazloženje idejama
Što se tiče razmišljanja idejama, govorilo bi se o psihološkom zaključivanju, budući da su te ideje u osnovi mentalni objekti koji se rađaju iz našeg mozga i onoga što je u našem okruženju.
Zapravo su ti vanjski podražaji ono što aktivira razum, tako da nastojimo izvući zaključak o svojstvima i karakteristikama svakog od predmeta koji nas okružuju, kao i odnosima koji se uspostavljaju između različitih ideja, uvijek nadahnjujući sami po sebi potreba pojedinca koji vrši analizu u podacima dobivenim izvana, a naravno i prirodna sjećanja su također dio ovog obrazloženja.
U osnovi su to glavne vrste obrazloženja koje biste trebali znati, a od kojih se osnivaju druge veće organizacije koje će vam pomoći da puno bolje razumijete način na koji treba razvijati razmišljanje.