Chidzidzo chakaitwa neWake Forest University chakagumisa kuti kana iwe uine pfungwa yakanaka yevamwe vanhu zviratidzo zvako zvekufara zvichave zvakakwirira kwazvo uye iwe uchaunganidza akateedzana ehunhu hwakadai shungu, chinzvimbo uye uchave uri munhu ane pfungwa dzakadzikama kwazvo. Iyo mhedzisiro ine musoro sezvo gwara rako rekuremekedza vamwe chiratidzo chekuti unogutsikana nehupenyu hwako.
Pane zvakasiyana, Kana iwe uine tsika yekushoropodza vanhu vaunoshamwaridzana navo, mikana yako yekusafara inowedzera zvakanyanya. Mune ino kesi, vanhu vanotsoropodza vamwe vanowanzozvifunga, vanovava uye vanowanzo kutungamira kumatambudziko ekushungurudzika, kusagadzikana kwehuropi uye kumwe kusagadzikana kwehunhu.
Zvinoenderana netsvagurudzo iyi, kukumbira munhu mumwe kuti aongorore mumwe kunotipa ruzivo kwete chete nezve iye munhu akaongororwa asiwo nezve iye anoongorora iye, nekuti inogadzirira manzwiro ako kune vamwe.
Reka kutsoropodza vamwe
Ndinokusiira pfungwa nomwe dzinozokubatsira kuti urege kushora vamwe:
1) Kukudziridza kukosha kwekunzwira tsitsi: edza kuzviisa munzvimbo yevamwe, nzwisisa iwo maonero avo. Hapana munhu anonyatso kuziva kubva pamamirire ezvinhu munhu aanofanira kubata nawo muhupenyu hwavo hwezuva nezuva. Pamwe urikutsoropodza munhu nekuda kwehunhu hwavo hwakaipa uye iwe hauzive kuti munhu uyu ari kuchengeta amai vake masikati nousiku nekuti vane Alzheimer's.
2) Bata vamwe sekunge ihama dzako.
3) Usati washoropodza mumwe munhu, ongorora zvauri... zvirokwazvo iwe uchawana hurema.
4) Zvirinani kuramba wakanyarara pane kushora mumwe munhu.
5) Tarisa pfungwa dzako pazvinhu zvakanaka yemunhu pamberi pazvinhu zvisina kunaka.
6) Usaite izvo iwe zvausingade kuti zviitwe kwauri.
Kuti ndipedze, ndinokusiya uine vhidhiyo iri pfupi monologue nemuseki weSpanish uye mutepfenyuri weterevhizheni, Andreu Buenafuente, uyo inotiudza nezve iyi tsika yakaipa, yekushoropodza vamwe: