E pei ona uma ona tatou iloa, o mea ola uma i le lalolagi e le gata e mafai, ae e manaʻomia foi ona tatou manava. O se mea taua tele le faʻasao o le ola, ma tusa lava pe o oe o se tagata soifua, o le amphibian, se manu poʻo se laʻau, oe o le a manaʻomia, i se tasi auala po o seisi, ia mitiia le okesene.
Manava manava o le feololo e ala i lea tagata, faapea foi ma le tele o manu, latou te maua le okesene latou te manaʻomia e nonofo ai ci le olaga. Tatou te manavaina ma faʻafofoa kasa mai le siosiomaga e ala i le faapapaina o tatou mama. O le manava o le photosynthetic o le mea tatou te iloa e ala i laʻau, ma a maeʻa ona latou faʻatinoina e maua ai se vaega ole okesene tatou te manaʻomia e ola ai.
Ole manava ole paʻu ile taimi lea e mo ituaiga eseese o amphibians male annelids. Ma e lauiloa o se gaioiga e faʻaofi ai kasa i totonu o le paʻu ma faʻatagaina le mitiia o le okesene. I lenei pou o le a tatou aʻoaʻoina ai ni nai isi mea e uiga i lenei ituaiga manava; O a manu poʻo ituaiga e mafai ona maua ai, faʻafefea ona galue ma o a le autu uiga o loʻo i ai, paʻu manava.
Le
O le a lou faʻauigaina?
E pei ona matou taʻua muamua, o se ituaiga o manava e ala i le paʻu, lea e tupu i le tele o ituaiga amphibian, o le annelids faʻapea foʻi ma nisi echinod germ. Mo lenei ituaiga o manava e taua le faʻamamafaina o le tino faʻaogaina, lea e faʻatulagaina ai le faʻatupuga o le manava. O le paʻu, mo lona vaega, o le auala lea o le a faia ai le fesuiaʻiga kesi, e tatau ona manifinifi, lelei susu, ma i le taimi lava lea e faʻasusu e le siʻosiʻomaga o le manu o loʻo fesiligia.
O lenei kesi fesuiaʻiga e ala i le faʻatinoina o lenei gaioiga e faʻatinoina e ala i le epidermis, pe afai o le cuticle i fafo e faʻasusu lelei.
O manu e mafai ona manavaina faʻanatura e masani ona nonofo i siʻosiʻomaga susu poʻo siʻosiʻomaga vai, talu ai o lenei manava o le a naʻo le aoga i nei siʻosiʻomaga.. O nisi manu e i ai lenei ituaiga manava o jellyfish, anemones, ni maatiati ma rane, anufe ma ni nai isi.
Faʻafefea ona fai le manava o le paʻu?
Manava manava, faatasi ai ma gill, tracheal ma manava manava, o se tasi o le fa ituaiga o manava e mafai e manu ona atiaʻe. O lenei manava e tuuina mai i le taimi pe a se fesuiaʻi kasa tupu i totonu o le paʻu po o ni vaega e pei o le gutu pu po o totonu totonu o na, pe a faʻatumuina i le vai, aofia ai le mea ua taʻua o mama vai.
Amphibians, pe a latou o atu i le latou tadpole tulaga, maua le agavaʻa i lalo o le vai e ala i fualaʻau latou te mauaina i le taimi o lenei laasaga o lo latou atinaʻe.
E maua loa amata ona mou atu fualaʻau matua ma amphibians atiaʻe mama e mafai ai ona latou manava i luga o le laueleele. Tusa lava foi, latou te mafai ona faʻatinoina manava manava, ona latou maua se sili manifinifi epidermis, faʻapea foi ma dermis e lelei vascularized ma e faʻatagaina ai latou ona ave le okesene i le tino e ala i le toto.
O a mea taua e tatau ona i ai mo ia e tupu?
Mo lenei gaioiga ia faʻatinoina lelei e taua ai le manu o loʻo i ai se permeable ma manifinifi paʻu, lea e faʻatagaina ai le okesene ulufale i le tino e ala i le toto. Tagata ma tele manu e le mafai ona faia lenei ituaiga manava talu ai o latou paʻu e sili atu mafiafia nai lo le manaʻoga, ma i nisi tulaga faigata tele e maua ai faʻaola manava.
O le paʻu o le manu e tatau ona tele se vaega o le laualuga e fesoʻotaʻi ma fafo ma se maualalo metabolic gaioiga. Faʻavae i luga o lenei, i nisi amphibians le paʻu tuuina laʻau maanuminumi e faʻatagaina latou e faʻateleina le pupunia luga luga ina ia mafai ai ona faia le kesi fesuiaʻiga sili atu lelei.
Afai tatou te talanoa e uiga i le tulaga o amphibians, paʻu manava aofia ai na o le 2% o le okisene taunuu atu ua gaosia, ae i le tulaga o peʻa, chiropterans, lenei manava aofia ai le 20% o le okesene latou mauaina, talu ai lona paʻu e fai si lautele ma manifinifi ma ufiufi lala vae, o le mea lea o le aofaʻi o le paʻu paʻu ua faʻateleina.
O se mea moni manaia o le tele o manu o loʻo iai lenei ituaiga manava, e tupu o se vaega o lua manava. Pei o le tulaga o amphibians ma peʻa, e ui lava e mafai ona latou faʻatinoina manava manava, latou te mauaina foi le manava manava.
Paʻu manava i ituaiga eseese
O loʻo iai ituaiga i aso nei ua leai ni mama, ae o loʻo mafai lava ona manava i lenei manava. I le taimi e tasi, o loʻo i ai ituaiga e avea o se faʻaopoopo i se isi manava, talu ai latou te mafai ona faʻataunuʻuina uma ina ia mafai ai ona ola. Lenei o le a tatou iloa pe faʻafefea le manava o le paʻu e faʻatinoina i ituaiga eseese.
Amphibians
I le tele o amphibians o le paʻu e fetuunai mo lenei ituaiga o manava, ma le tele o latou e leai ni o latou māmā e faʻatagaina latou e ave isi ituaiga manava. Afai tatou te avea mo se faʻataʻitaʻiga le uʻamea valaauina pulupulu salamander E mafai ona tatou vaʻaia o lenei ituaiga o amphibians matua leai lava ni mama; Peitai, ua faʻavasegaina o le sili ona tele ituaiga o salamander i le lalolagi.
A o amphibians ua matua magoto i lalo i le vai, manava faia i totonu o latou paʻu. Lenei o le porous membrane e mafai ai ona sosolo le ea ma feʻaveaʻi mai alatoto i mea uma o loʻo siomia ai.
E i ai foi tulaga o amphibians e manava i fualaʻau, faʻapea foi ma le i ai o le mea e taʻua toafa toafa o e paʻu matutu. I nei tulaga o lenei ituaiga manava e le mafai.
Mamoe
O tina e masani o ituaiga endothermic, e taʻua foi o le mafanafana-toto. O nei manu e i ai le maualuga metabolic gafatia nai lo na taʻua o malulu-toto.
E faʻapena foi, le paʻu o nei manu, pei ona taʻua muamua, o se tino faigata ma i le tele o tulaga gaʻoa, lea e le faʻatagaina, i le tele o susu, e manava le manava paʻu. Peitaʻi, e i ai nisi e mafai ona faʻataunuʻuina, ae latou te faia lava se laʻititi pasene o le faitau aofai o tagata.
Pusa e mafai ona aveina i le 20% o le okesene latou te manaʻomia e ola i totonu o le paʻu, ao tagata e na o mafai ona mitiia 1% o le okesene talafeagai mo lo latou ola, lea e le faʻatagaina latou e ola ai ma naʻo lenei ituaiga manava .
Faʻailoga
Talu ai o latou paʻu e toetoe lava a faia uma i una, o mea fetolofi e mafai ona faʻatinoina lenei ituaiga manava ua matua faʻaititia. Peitai, e mafai ona i ai se ituaiga fesuiaʻi kasa i le va o una, poʻo i na eria o loʻo maualalo ai le lapoʻa o una.
I na vaitaimi o le moe i lalo o le sami, o nisi laumei e faʻamoemoe i le manavaina o le paʻu i luga o le paʻu ina ia mafai ona ola i lenei vaitaimi.
O ni gata gata, i le isi itu, e mafai ona faia se fesuiaʻiga kesi kesi e mitiia ai le tusa o le 30% o le okesene o loʻo manaʻomia e latou tino mo le ola. E taua le mea lea mo latou pe a manaʻomia e e lolofi i totonu o le vai. E mafai ona latou faia lenei mea e ala i le faʻaititia o le aofaʻi o le toto e sapalaiina le mama ma faʻatonutonuina ia sapalai capillaries i le paʻu.
Iʻa
O lenei ituaiga manava e maua foʻi nofoaga i iʻa eseʻese o iʻa i le kelope, pe o le sami poʻo le vai magalo. A oʻo mai i le manava, e pei ona uma ona tatou iloa, iʻa manaʻomia faapitoa le faʻaaogaina o latou fualaʻau. Peitai e i ai ni iʻa e mafai ona faia lenei manava, ma e mafai ona mitiia i le va 5 ma le 50 pasene o le okesene latou te manaʻomia e ola ai ala i le paʻu. Ioe, o nei mea uma o le a faʻamoemoeina i le ituaiga o siʻosiʻomaga, le vevela ma iʻa o loʻo fesiligia.
Mo se faʻataʻitaʻiga, mo iʻa e ave le okesene mai le ea, e manaʻomia lelei le manavaina o paʻu ua lelei. I nei ituaiga meaola o le ea e mitiia e ala i le paʻu mafai ona avea 50% o mea e tatau ona ola ai. O iʻa osooso ma iʻa amu ua lauiloa i lenei ituaiga.
Echinod germ
I lenei itu e mafai ona tatou maua ai ni sami, o loʻo i lenei aiga ma e maua i le loloto. E tele a latou nila o loʻo ia latou auala o le puipuiga faasaga i manu feʻai, ma mafai ona manava e ala i fualaʻau ma ala foi i latou paʻu.
E faʻapena foi, kukama sami mafai foi ona faia lenei manava. E ui lava o nisi o latou e i ai ni paipa e faʻataga ai ona latou manava, e latalata i le afuafua, latou te mafai foi ona manava paʻu.
Insectos
A matou talanoa e uiga i iniseti, e mafai ona matou fai atu e ui lava o le kesi fesuiaiga e limafoai, e le na o le pau ia o auala e tatau ona e sailia ai lau tupe maua. Tele O iniseti e mitiia le okesene manaʻomia ma faʻasaʻoloto le carbon dioxide ala i se aano e igoa o le cuticle, o loʻo tu i le pito i fafo vaega o le epidermis o invertebrates.
E i ai ni aiga o iniseti e manaʻomia lenei manava e ave le hemolymph i totonu o latou tino ona latou te le o i ai se faʻamatalaina manava faʻapitoa. Hemolymph e tutusa ma le toto o iniseti i ai.
Tele o iniseti terrestrial faʻaaogaina le trachea system e faʻatino ai le latou manava gaioiga. Ae ui i lea, mo iniseti, semi-aquatic poʻo iniseti endoparasitic, manava i totonu o le paʻu e sili ona taua, talu ai latou te le mafai ona mitiia le okesene manaʻomia e ala i le trachea.
Faaiuga
Tele o taimi e mafai ai ona tatou mauaina i mea tau le olaga o siomia ai tatou auala eseese e mafai ai e tagata ese ese o loʻo taua ona ola. Mai le lele poʻo le savali, tulimanu poʻo avea vegetarian, i le manava ma le mama poʻo ala i le paʻu.
E i ai eseʻesega eseesega i le salafa o le lalolagi e mafai ona tatou mauaina i ituaiga eseese. I lenei tulaga o loʻo tatou talanoa e uiga i le manava, o se tasi o mea sili ona taua tatou te manaʻomia e ola ai, ma o le mea moni o le sili ona mamafa.
Vaʻai pe faʻafefea ona i ai ituaiga eseʻese na mafai ona faʻatautaia i se tasi auala poʻo se isi e mafai ai ona tumau le ola taʻu mai ia i tatou e mafai ona tupu le evolusione, ma atonu i nisi lata mai lumanaʻi tagata ono mafai ona maua nisi o nei mea lilo pe maua tomai e faʻatagaina ai matou sili ola. E tele mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai manu ma a latou