Talu mai le amataga o suʻesuʻega e uiga i uiga o mataupu, saienitisi faafesootaia le i ai o se malosiaga mafai ai ona fausia sootaga i le va o ituaiga eseese. "O vaega e tosina i le tasi ma le isi e ala i le fai faamalosi" o le tala lea a Isaac Newton, ma tausaga mulimuli ane, faafetai i le fausiaina o le lauiloa voltaic faaputuga, Jöns Jakob Berzelius, o le a atiaʻe se talitonuga e uiga i le vailaʻau tuʻufaʻatasia faiga.
Faʻafetai i le alualu i luma o le suʻesuʻega na faia e saienitisi eseese, i aso nei ua tatou mautinoa o elemeni vailaʻau, pei o tagata soifua, fegalegaleʻi ma isi, ma mai lenei gaioiga maua fou fausiaina, fusions, faʻatasi ai ma isi gaioiga.
O le iʻuga o ia fegalegaleaiga faʻalagolago i uiga taʻitasi o tagata auai taʻitasi, lea o le a faʻatapulaʻa ai le ituaiga o faʻatasiga gaosia, faʻatasi ai ma isi. Lea i totonu o se molemole o le nonpolar covalent bond e tupu le ituaiga aʻafia aofia tatau ona tutusa tutusa i le tulaga o electronegativities.
Le
Tulaga e fuafua ai le faʻavaeina o soʻotaga
E ui lava e mafai ona manatu o nei faʻagasologa o le faʻavaeina o mea e tuʻufaʻatasia e ala i le fausiaina o noataga, e tupu fua lava, ma i tulaga uma e mafai ai, o le mea moni o le tuʻufaʻatasiga i le va o atoma o elemeni e tupu pe a oʻo i tuʻutuʻuga tulaga o le gaioiga e lelei, lea e o lona uiga o mea taua e pei o le vevela ma le mamafa, o le faʻatapulaʻaina o le mea na tupu, ma faʻapena foi ona suia le iʻuga poʻo uiga o le tuufaatasiga fausia.
O le isi itu taua o le faʻatulagaina o vailaʻau, e iloa ai le aofaʻi ma le a le ituaiga o vaega o le a maua mai le faʻagasologa tuʻufaʻatasia.
O uiga taʻitasi o vaega ninii, o le a le mea faʻamautu i le a le aofaʻi ma o le fea o ituaiga ua tuʻufaʻatasia; fuafuaina i le tutusa auala le ituaiga o sootaga e atiaʻe. E tatau ona tatou manatuaina, e tusa ai ma le tulafono a Pauling, o le ituaiga o fusi faia e faʻalagolago i le electronegative eseʻesega i le va o le ituaiga, lea e tusa ma o latou fua:
- Ionic: Eseesega e sili atu nai lo pe tutusa ma le 1,7. Lenei faʻaalia o lenei ituaiga o noataga o se uiga i le agalelei ma eseʻese lava electronegativities, ina ia sili ona electronegative atoma foaʻi electrons mai lona atigi mulimuli.
- Maliliega: Eseesega i le va o le 1,7 ma le 0,5. Fai mai e masani ona faia i le va o elemene o le maualuga electronegativity (e leʻo uʻamea), ma e tupu o le tuʻufaʻatasiga fausia o le iʻuga o le vaega o atoms.
- Leai-meaʻoti: E tupu pe a fai o le faʻamaumauga eseʻese e laʻititi ifo i le 0,5 (e ui lava e masani ona tutusa ma le zero).
O le a le nonpolar covalent bond?
O se fusi se auala e faʻamatalaina ai le faʻafesoʻotaʻiga gaioiga i le va o le lua pe sili atu atoms, o se oloa o le aulelei malosiaga fausiaina. E pei ona lauiloa, o le autu o atoms e lelei i uiga (talu ai e faia i luga o protons ma neutrons), mo lenei mafuaʻaga le masani ai o le lua vailaʻau ituaiga o le teteʻe tasi i le tasi, ae ui i lea, o le ao faaeletonika lena taamilosaga faataamilo i le tumutumu lea e mafai ai le gaioiga o le fausiaina o vailaʻau faʻamau.
Mo se faʻamau e tupu, o le vailaʻau ituaiga o loʻo i ai e tatau ona faʻaalia le taua lautele uiga:
O se tasi o latou e tatau ona faʻaalia le le lava o electrons i lona atigi mulimuli, ma le isi e tatau ona i ai avanoa faʻaeletoroni avanoa e faʻasoa ai. O lenei faʻatosina tulaga e le mafai ai mo le malosiʻaga faʻamamafa i le va o meaola ninii e faʻaleaogaina ona o le tele o le tuʻufaʻatasia o le malosiʻaga.
O le nonpolar covalent bond, o le gaioiga e tuʻufaʻatasia ai atoms e i ai se tutusa foliga tutusa, talu ai o latou tupuʻaga e fuafuaina e le eseʻesega o le electronegativities e tau atu i le 0 (pe faʻatulagaina e Linus Pauling: i se vaitaimi e itiiti ifo ma le 0,5). O molelaʻau e mafua mai i lenei ituaiga o faʻatasiga e leai se tau o le eletise ma e tutusa o latou fausaga. E le o se ituaiga o soʻoga e tupu soo, ae ui i lea, i totonu o faʻataʻitaʻiga o lenei ituaiga o faʻatasiga e mafai ona tatou taʻua:
- Soʻotaga i le va o le lua poʻo le sili atu ituaiga o le tutusa atoma: Afai o loʻo e feagai ma le tuʻufaʻatasia i le va o lua tutusa ituaiga, o le eletise eletise eseesega o le a leai, o le mea lea, o se ituaiga ma le nonpolar covalent fusia o le a faʻamatalaina.
- Methane o se tuʻusaʻo tulaga, lea, mo le tutusa eletise eletise i le va o carbon (C) ma le okesene (O2), o le 'eseʻese o 0,4.
- O isi ituaiga o latou setete o le faʻaputuputuina o diatomic, pei o hydrogen (H2), nitrogen (N2), fluorine (F2) ma le okesene (O2) agaʻi atu i le fausiaina o lenei ituaiga faʻatonuga. O nei ituaiga o ituaiga meaola e masani ona soʻosoʻo faʻatasi i paga, talu ai latou te manaʻomia se isi molemole ia faʻamalolosi vailaʻau.
Uiga o tuufaatasiga ma nonpolar covalent noataga
- E maualalo le liusuavai ma pupuna o latou manatu.
- Latou te le faʻatautaia lelei le vevela.
- Latou e le mafai ona faʻasalalauina i le vai i vevela eseese.
- O i latou o ni leaga taʻavale faʻataʻitaʻi o le eletise, oi latou o molemoni ma le faaituʻau eletise tau.
- O molemole e tutusa lelei ma le vaʻai i se vaalele faʻasino i se tulaga faʻamautu i le va o mea taua e lua.
Taualumaga e iloa ai le ituaiga o fusi i se molemole
Afai e te manaʻo e faʻailoa saʻo atili pe afai o le ituaiga o fusi i se molemole o ituaiga covalent nonpolar, oe tatau ona mulimuli i laʻasaga faigofie nei, e faʻatino ai le faʻamaoniga matematika:
- Muamua lava, e tatau ona e faʻailoa mai pe o le a le ituaiga elemene e fausia ai le mole ma o latou natura: afai o ni uʻamea, e mafai ona e faʻatulagaina a latou eletise i le itu tauagavale o le laulau masani, ma afai latou te le o ni uʻamea i le itu taumatau.
- Ae e te leʻi faia le fuafuaina, ua uma ona e maua o se manatu e uiga i le iʻuga o le ae mauaina, talu ai, i le faʻauigaina, pe a fai o loʻo e i ai ni elemeni elemeni e le o ni uʻamea, o le a fausia se feagaiga faʻafesoʻotaʻi.
- Oe maua le electronegativities o ituaiga eseese i luga o le laulau taimi o elemeni.
- Oe faia se faigofie toʻeseʻese, ona e tuʻuina lea i le laulau le ituaiga o soʻotaga e faʻatatau i ai lau iʻuga.
O se tala, tuʻu lau
O a tusi faʻafomaʻi ma faʻasino mo lenei tusitusiga?